Problem se rješava operativnim zahvatom, a moguća su tri načina – zahvat s mrežicom po Lichtensteinu, laparoskopska te klasična tenziona operacija po Bassini tehnici.
Na pitanja odgovara Nijaz Gazić, specijalist hirurg, ultrasoničar i endoskopist
Preponska kila ili bruh (Hernia inguinalis) je izbočina (ispupčenje) trbušne maramice (peritoneuma) kroz urođeni ili stečeni otvor na stomačnom zidu, kroz koji ulaze organi trbušne šupljine (crijevo, masno tkivo omentuma – trbušna maramica).
Čini 75 posto svih kila trbušnog zida. Izbočina se tokom noći, kada je tijelo u mirovanju, povlači i nestaje, a pri naporu ponovo se vraća. Ne mora praviti ozbiljne zdravstvene probleme (osim što osoba osjeća bolove), ali isto tako može uzrokovati komplikacije, ponekad čak opasne po život.
Koji su rizici nastanka preponske kile?
– Preponska kila nastaje zbog urođene i stečene slabosti stražnjeg zida preponskog kanala i u 25 posto slučajeva češća je kod muškaraca. Kod žena je češća femoralna, odnosno butna kila. Osim genetike i naslijeđa, i drugi faktori mogu doprinijeti nastanku kile, kao što su: porast trbušnog pritiska pri dizanju tereta, kašlja, kihanja, otežanog pražnjenja crijeva, mokrenja (naprimjer, adenom prostate kod starijih mušakaraca). Razlog pojavi kile može biti tečnost u trbuhu (ascites) te slabljenje mišića trbušnog zida, usljed opće slabosti i iscrpljenosti osobe koja je u trećoj životnoj dobi.
Kako prepoznati simptome i kako se kila razvija?
– Pacijenti uglavnom primijete iznenadni otok u preponi, koji spontano nestaje i vraća se pri fizičkom naporu. Otok postepeno raste i širi se duž prepone prema mošnjama. Zbog otvorene komunikacije s mošnjama, kila vrlo brzo napreduje prema skrotalnoj kesi, a može narasti od veličine jabuke do veličine tikve.
Kakve su komplikacije?
– Najčešće komplikacije su: upale u kilnoj kesi, zbog zastoja protoka krvi i stalnog pritiska na sadržaj te srastanja između kilne kese i sadržaja (kod starih kila). Uklještenje nastaje kada se sadržaj, pri velikom naporu, iz trbušne šupljine utiskuje u kilnu kesu, te se zbog otoka otežano ili nikako ne vraća kroz kanal u trbuh. Tada pacijent osjeća jake bolove. Ako se ne uradi repozicija, odnosno vraćanje kilnog sadržaja u trbuh u roku od šest sati, pristupa se hitnoj operaciji s ciljem spašavanja života pacijenta.
Kakav je tok liječenja, koja se anestezija koristi i kad pacijent može kući?
– Problem se rješava operativnim zahvatom, a moguća su tri načina – zahvat s mrežicom po Lichtensteinu, laparoskopska te klasična tenziona operacija po Bassini tehnici, koja se, istina, sve rjeđe koristi. Pacijent se podrvgava općoj, spinalnoj (injekcija u kičmu) i lokalnoj anesteziji. Osoba u bolnici boravi od jednog do tri dana. Ako se operacija izvodi u lokalnoj anesteziji, pacijent najčešće odlazi kući istog dana.
Koliko traje postoperativni oporavak?
– Postoperativni oporavak traje od jedne do dvije sedmice za normalne fizičke i radne aktivnosti. U narednih šest sedmica osoba ne bi trebala dizati teret teži od pet kilograma. Inače, teški fizički napori ne preporučuju se tokom sljedeća tri mjeseca. Ponovno javljanje kile na istom mjestu je rijetko i iznosi od jedan do tri posto kod postavljanja mrežice, a pet do sedam posto kada se koristi laparoskopska operacija.
Kako prevenirati preponsku kilu?
– Smanjite gojaznost, bavite se fizičkom aktivnošću, vodite računa o urednoj probavi (jedite hranu bogatu vlaknima), prestanite pušiti, izbjegavajte teški fizički napor ako ste u srednjim godinama, a ako ste stariji od 45 godina, redovno kontrolirajte prostatu.
(Faktor.ba/Zdici.info)
