Vlada Federacije BiH je na danas održanoj hitnoj sjednici donijela odluku da se od 40 miliona KM, koji su prvobitno planirani za isplatu presuda donesenih po tužbama državnih službenika, 15 miliona KM izdvoji za provedbu zaključaka Radne grupe za izmjene i dopune Zakona o pravima demobiliziranih boraca, odnosno za primjenu Zakona o pravima demobiliziranih boraca.
Na prošloj sjednici Vlade FBiH je, podsjetit ćemo, zadužena radna grupa da u roku od sedam dana sačini prijedlog o načinu izmirivanja ukupnih iznosa sudskih presuda i rješenja o izvršenju po osnovu tužbi iz radnih odnosa zaposlenih u federalnim organima uprave u periodu 2009-2017. godine. Suprotno stavu federalne ministrice finansija Jelke Milićević, radna grupa, koju čine predstavnici Ministarstva pravde, Ministarstva rada i socijalne politike, Ministarstva finansija, Ureda premijera FBiH i Federalnog pravobranilaštva, je donijela jednoglasnu odluku da se kao jedan od modela isplate tih sredstava utvrdi i vansudska nagodba.
Na osnovu te odluke, Vlada FBiH je na današnjoj sjednici donijela odluku da će od 25 miliona KM, koliko je predviđeno za isplatu po ovoj osnovi nakon prebacivanja dijela sredstava za potrebe boraca, osam miliona biti namijenjeno za isplate po “redovnoj proceduri”, koja podrazumijeva isplatu kamata i sudskih troškova, te 17 miliona KM za isplate na osnovu vansudske nagodbe.
FBiH, podsjetit ćemo, mora isplatiti svojim službenicima i namještenicima, koji su protiv entitetskih institucija pokrenuli radno-pravne sporove, gotovo 81 milion KM, a taj iznos nije konačan, već raste zbog zateznih kamata. Od ukupnog iznosa duga, na glavnicu se odnosi 43.503.500 KM, na zateznu kamatu 27.074.094 KM, troškove sporova 7.466.461 KM te na zatezne kamate na troškove sporova 2.908.480 KM. Zadržavanje vansudske nagodbe kao jednog od modela isplate ovog duga u praksi bi značilo značajnu uštedu sredstava, s obzirom da gotovo polovinu iznosa od 81 miliona KM čine upravo zatetne kamate i troškovi spora.
Uprkos tome, ministrica finansija Jelka Milićević insistirala je da se ovaj dug ne isplaćuje po metodi vansudskih nagodbi, koju su prakticirali i raniji sazivi Vlade FBiH, ali i kantoni koji se suočavaju sa problemom tužbi državnih službenika. Prema posljednjim informacijama do kojih je došao Faktor, kantoni u FBiH po ovoj osnovi duguju čak 430 miliona KM!
Uzimajući u obzir činjenicu da kantoni prakticiraju vansudsku nagodbu kao jedan od modela isplate duga, situacija na kojoj je insistirala Milićević, a to je da federalni nivo bude jedini koji ne koristi vansudsku nagodbu, rezultirao bi svojevrsnim revoltom ostalih državnih službenika koji su se odrekli kamata ili se namjeravaju odreći kamata.
Stranački kolega ministrice Milićević, premijer Hercegovačko-nervetvanskog kantona (HNK) Nevenko Herceg, pohvalio se 4. aprila kako je njegova Vlada uspjela metodom vansudske nagodbe prepoloviti dug po ovoj osnovi.
– Kada smo preuzeli odgovornost za upravljanje HNK-om, zatekli smo tužbe i presude u vrijednosti više od 36 miliona KM. U želji da započnemo proces rješavanja tog golemog problema, ali i da očuvamo finansijsku stabilnost Kantona, svima smo kroz institut vansudske nagodbe ponudili rješenje. S posebnim zadovoljstvom ističem kako smo u tom procesu postigli zavidan rezultat i gotovo prepolovili vrijednost zatečenih tužbi. U protekle tri godine u tu smo svrhu isplatili više od 15 miliona KM – kazao je Herceg, koji je tužbe državnih službenika nazvao “čerupanjem budžeta”.
Podsjetit ćemo da su se radnici javnih preduzeća Elektroprivreda BiH i BH Pošta vansudskim sporovima odrekli kamata te je na taj način, procjenjuje se, ušteđeno oko 300 miliona KM. Ukoliko Vlada FBiH ne ponudi uposlenicima mogućnost vansudske nagodbe, to bi moglo izazvati revolt ovih radnika. Na isti način, “opraštanjem” kamata vansudskom nagodbom, su se rudari u Rudniku Kreka odrekli više od 200 miliona KM, a njihove kolege iz Rudnika Kakanj više od 80 miliona KM.
Premijeri pojedinih kantona u FBiH sa kojima smo razgovarali su, nakon informacije o insistiranju federalne ministrice finansija o “ukidanju” vansudske nagodne, iskazali nezadovoljstvo, s obzirom na vrlo izvjesno suočavanje sa nezadovoljstvom službenika koji potražuju novac od tih kantona. Njihovim kolegama sa federalnog nivoa bi, da je “prošao” zahtjev ministrice Milićević, dug bio isplaćen u naredne dvije godine i to sa svim pripadajućim kamatama.
Njeno insistiranje na “ukidanju” vansudske nagodbe posljedica je pokušaja revanširanja federalnom premijeru Fadilu Novaliću zbog krivične prijave koju je podnio protiv nje i državnog ministra finansija Vjekoslava Bevande. Upravo je Novalić insistirao na zadržavanju vansudske nagodbe, a njegovo obrazloženje, koje su Faktoru dostavili članovi Sindikata državnih službenika, dostavljeno je, tvrde, upravo iz Kabineta ministrice finansija, a kako bi na premijera bio izvršen pritisak od službenika čiji bi bankovni račun mogao ostati uskraćen za kamate.
