BiH ima 1031 km pruge od toga 75% je elektrificirane mreže. Elektrifikacija pruge rađena 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća zaobišla je uglavnom poslovno prometno područje Tuzla. Željeznička infrastruktura osigurava potrebnu električnu energiju iz javnog elektroenergetskog sistema i putem elektrovučnih podstanica (EVP) i kontaktne mreže omogućava električnu vuču. Na mreži željezničkih pruga koristi se jednofazni sistem 25kV, 50 Hz.
Povodom nesretnog slučaja koji se sinoć dogodio u Maglaju, u kojem je teške povrede, usljed strujnog udara, zadobila maloljetna djevojčica, o opasnostima koje vrebaju od kontaktne mreže, za naš portal govorio je Edin Kalkan, diplomirani inženjer saobraćaja komunikacija, i student pete godine Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu.
Kontaktna mreža i elektroenergetska postrojenja vuče, prema Edinovim riječima, za radnike kao i sve osobe koje su nađu u neposrednoj blizini , predstavljaju izvor opasnosti.
– S obzirom da kontaktna mreža i elektroenergetska postrojenja vuče čine kompleks uređaja i postrojenja visokog napona locirana duž pruge i pružnih postrojenja, ona za radnike koji rade na njihovom održavanju, korisnike željezničkih usluga i ostale osobe predstavljaju potencijalni izvor opasnosti. Kao najizrazitiji izvor opasnosti jeste bakarni kontaktni vod iznad kolosjeka, sa kojeg se željeznička vozila direktno preko pantografa napajaju električnom energijom – ističe Edin.
Svako približavanje, direktni ili indirektni dodir sa nekim od elemenata kontaktne mreže prijeti opasnost strujnog udara i opasan je po život. Kod struje visokog napona kao što je slučaj u željezničkoj kontaktnoj mreži povrede mogu nastati i kada se tijelo nađe u blizini visokonaponskog provodnika kada između njih nastaje električni luk, a naročito pri vlažnom vremenu, što znači da za strujni udar uopšte nije uslov da osoba bude u dodiru sa elementima kontaktne mreže, dovljno je da se nađe u njihovj neposrednoj blizini kao što je npr. penaje na željezničke vagone.
– Stoga zona opasnosti od kontaktne mreže definisana pravilnikom u prečniku je 2 metra od kontaktnog voda – upozorava Edin.
Potrebno je biti maksimalno oprezan, a svaka vrsta hrabrosti i samouvjerenosti, često se plaća gubitkom života.
– Treba biti operezan i ne pokazivati nesmotreno svoju samouvjerenost i hrabrost. To je lakomisleno, a cijena može biti i suviše velika. Stanice ljudskog organizma većim su dijelom građene od elektrolita, vodene otopine koja provodi struju. Postane li ljudski organizam dio strujnoga kruga, kroz njega će poteći struja o čijoj jačini ovise posljedice – veli nam on.
Prolazak struje kroz ljudski organizam naziva se strujni udar. Strujni udar izaziva grčenje mišića, pa tako i srčanog mišića, koji zbog toga ne može obavljati svoju funkciju. Osim grčenja mišića, strujni udar može izazvati i opekotine, kao i razaranje tkiva. Smrt koja nastupa od električnog šoka se naziva elektrokucija.
Postojanje napona u kontaktnoj mreži može izazvati opasne napone u svim metalnim dijelovima koji se nalaze duž pruge na udaljenosti manjoj od 65 m od kolosjeka (provodnici niskonaponske mreže, žicovodi, cjevovodi, oluci, metalne ograde, i sl.). Svi metalni objekti ili njihovi elementi koji su paralelni kontaktnoj mreži i nalaze se na rastojanju kraćem od 8 metara trebaju se uzemljiti, jer bi u protivnom mogli postati izvori opasnosti od udara električne energije.
Ukoliko metalna konstrukcija koja nosi kontaktnu mrežu ispravno uzemljena vrijednost struje koja će proteći kroz čovjekovo tijelo bit će mala i bezopasna a nasuprot tome, ako je zemljovodna veza prekinuta, kroz tijelo čovjeka će proteći struja daleko veće vrijednosti i ona će najčeće za čovjeka biti smrtonosna.
– Kada su u pitanju zabrane vezane za kretanje u neposrednoj blizini kontaktne mreže možemo navesti sljedeće: zabrana penjanja na nosive konstrukcije, zabranjeno penjanje na vagone, zabranjeno je bacanje bilo kakvih predmeta (kamen, komad žice, užadi i sl.) na provodnike, izolatore, dijelove ili noseće konstrukcije kontaktne mreže – ističe naš sagovornik.
Stradanja od električne energije su se uglavnom dešavala zbog neovlaštenog penjanja na vagone, nošenje ribarskog štapa duž pruge, približavanja različitih predmeta opasnoj zoni od uticaja napona, rad sa pokretnom mehanizaciom (bageri itd), usmjeravanjem maza vode prema žicama, bacanjem užadi, žice, preko provodnika, obaranjem drveća koje raste u blizini kontaktne mreže, kao i usljed krađa kontaktnog provodnika.
Prema riječima našeg sagovornika, lopovi koji pokušavaju ukrasti gvozdene tegove, često su žrtve strujnih udara.
– Ono što također ozbiljno ugrožava bezbjednost ljudi koji rade ili se kreću uz prugu jesu i krađe važnih dijelova željezničke infrastrukture koji je posljednjih godina sve više. Kradljivci izazivaju i kratak spoj na železničkoj kontaktnoj mreži, u kojoj je napon 25 kV, kako bi ukrali gvozdene tegove. Lopovi ne dovode samo sebe u smrtnu opasnost, već i slučajne prolaznike – poručuje za kraj naš sagovornik.
