Šeki Talović, psiholog iz centra za mentalno zdravlje Zavidovići, savjetuje učenike i studente na efikasnije učenje.
Nalazimo se u periodu koji predstavlja izazov za cjelokupnu populaciju. Način obrazovanje se mijenja i pokušava prilagoditi novonastaloj situaciji kroz online predavanja ili učenja na daljinu.
Iako su mnogi učenici naviknuti na virtuelne načine društvenog povezivanja, angažovanost i motivacija za online nastavu nije na zavidnom nivou. Poticanje osjećaja pripadnosti i inkluzivne zajednice tokom učenja na daljinu je teško. Mnogi učenici su u nepovoljnom položaju jer imaju veće porodične obaveze i određene komplikacije. Također, tu su i drugi faktori iz okoline koji utiču na smanjenje motivacije za učenjem.
Većina učenika uči tako da više puta čita iste zabilješke i literaturu. Međutim, psihološka istraživanja pomoću različitih eksperimenata su dokazala kako je to najgori mogući način učenja gradiva. Promatranje učenika pokazalo je da su oni koji su jednom pročitali tekst upamtili jednaku količinu gradiva kao i oni koji su tekst pročitali dva puta. Kada drugi put čitate tekst, preko poznatih informacija prelazite sa „ovo znam, ovo znam“, i iz njega ne izvlačite nove informacije.
Dobra tehnika je jednom pročitati tekst, a onda sebi postavljati pitanja. Sakupljanje informacija na ovaj način efektivnije je za pamćenje. Ako na pitanja pogrešno odgovorite, dobijete informaciju da nešto ne znate te da to ponovo trebate proučiti. Na taj način upravljamo svojim učenjem te bolje pojašnjavamo stvari i učimo sa razumijevanjem.
Pokušajte glavne teze spojiti sa već poznatim informacijama. U psihologiji to zovemo mnemotehnikama. Omogućuju nam povezivanje informacija sa slikama, brojevima, riječima ili vizualiziranjem. Na primjer, ako nam je teško upamtiti riječ „trudnica“, možemo je povezati sa brojem 5, jer broj 5 ima ispupčenje u vidu stomaka kod trudnice.
Također, izrada dijagrama, mentalnih mapa i sličnih vizuelnih modela olakšava upamćivanje sadržaja. Tako npr. ako studirate psihologiju, možete nacrtati tok klasičnog uslovljavanja.
Korištenje kartica na kojima se nalaze određeni sadržaji ili materije je još jedna od strategija efikasnog učenja. Te kartice možemo koristiti kao špil karata. Važno je napomenuti da kartice sa koje smo zapamtili određeni sadržaj ne treba stavljati po strani, nego vratiti u isti špil jer ponovni susret sa tom karticom je od velike važnosti.
Većina učenika spada u kategoriju „kampanjaca“ odnosno učenici koji uče u zadnji tren. Tada se gradivo uči napamet što onemogućava dugoročno upamćivanje pročitanog sadržaja. Stoga je važno rasporediti gradivo, učiti svaki dan po malo jer su nam informacije iz prethodnih lekcija potrebne prilikom učenja novih informacija, npr. kao kod matematike.
Neuspjeh na određenim poljima često opravdavamo time da za tako nešto nismo predodređeni. Sa takvim stavom sebe ograničavamo u startu jer mislimo da nešto možemo shvatiti ili napraviti samo do određene mjere, a to nije tačno. S toga je važno fokusirati se i angažovati na postepeno poboljšavanje u nečemu što nam ne polazi za rukom.
„Naučimo 10% od onoga što čitamo, 20% od onoga što slušamo, 30% od onoga što vidimo, 50% od onoga što vidimo i čujemo, 70% od onoga što raspravimo sa drugima, 80% od onoga što iskusimo i 95% od onoga što poučavamo druge“ -William Glasser.
