„Tema nije zatvaranje tvornice nego jasno izražavanje stava da želimo uspostavu ekoloških standarda dostojnih života u 21.vijeku. Prezentiramo rezultate istraživanja ali isto tako pokrećemo i dijalog, razmjenu mišljena i dajemo prijedloge rješenja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo pronaći put ka čistijem, zdravijem i sigurnijem Maglaju. Građani Maglaja traže odgovornu industriju i hitne mjere za smanjenje zagađenja. Zdravlje i kvalitet života stavljaju se ispred ekonomske koristi, što vlasti i industrija ozbiljno moraju uzeti u obzir pri donošenju odluka i razvojnih planova”. Ovo se, izmedju ostalog moglo čuti na sinoć organizovanoj prezentaciji rezultata istraživanja o zagađenju zraka u Maglaju koje je provelo Udruženje građana „Građanska Razvojna Agencija Nezavisnih Aktivista – GRANA“ Maglaj.

Kako je rečeno, u istraživanju je učestvovalo 489 ispitanika koji su imali priliku odgovoriti na niz pitanja i dati svoje mišljenje o ovoj važnoj temi.

Rezultate istraživanja prezentirao je Haris Bajrić, predsjednik Udruženja gradjana GRANA Maglaj, dok je moderator bio Davor Šupuković, ispred UG Fojničani Maglaj. Pored malobrojnih gradjana, prezentaciji su prisustvovali Jasminko Kapić, zastupnik u Skupštini ZDK, Maid Suljaković, načelnik općine sa pomoćnikom Farisom Habibovićem, Mirko Stanić, izvršni direktor u Natron-Hayatu te predstavnici nekih političkih stranaka.

Iz prezentacije izdvajamo neke od akcenata: kada je u pitanju struktura ispitanika, od njih 489, 80% su do 45 godina života, 55% su žene, 43% ima VSS i 36% SSS. 88% ispitanika živi na području grada i prigradskih naselja. Najviše ispitanika – njih 37% radi u industriji koja ne stvara zagađenje. „Uzorak je heterogen a dominiraju mlađi i obrazovaniji građani urbanih sredina“, istakao je Bajrić i dodao da su rezultati istraživanja objektivni – zagađenje je stvarno stanje, a pouzdanost uzorka je +/- 5,7%

Dalje, da je Maglaj izrazito zagađena sredina smatra 63% ispitanika, 368 ispitanika kvalitet zraka ocijenilo je vrlo lošim, 76% ispitanika smatra da zagađivači ne ulažu dovoljno napora da smanje zagađenje iz svojih pogona, 84% ispitanika dalje smatra da zagađenje zraka ima veze sa pojavom bolesti u Maglaju, najviše njih smatra da su to respiratorne i onkološke bolesti dok 208 ispitanika u svojoj porodici ima nekoga ko je obolio ili preminuo od malignog oboljenja.

Od 489 ispitanika, njih 289 smatra daje industrija važna ali da se mora učiniti više na smanjenju zagađenja, dok 95% ispitanika smatra da bi se trebale uvesti i primijeniti ekološke tehnoligije u industriji. Građani su spremni i na vlastiti angažman u cilju zdrave i čiste sredine, a najviše ih se opredijelilo za reciklažu – 315 ispitanika.

Ispitanici su lokalnoj vlasti dali prosječnu ocjenu 1,73 za napore u rješavanju problema zagađenja. Takođe, najveći broj ispitanika, njih 478 smatra da je Natron-Hayat najveći zagađivač, ali i domaćinstva, neuređena komunalna infrastruktura i ispušni gasovi. Takođe, oni žele ekonomski razvoj, prepoznaju značaj industrije ali većina zahtjeva snažnije mjere za smanjenje zagađenja životne sredine i očuvanje zdravlja ljudi.

„Maglaj ima problem sa zagađenjem, građani su toga svjesna. Svjesni su takođe da to utiče na zdravlje građana – građani žele promjene i smanjenje zagađenja. Zagađivači ne ulažu napore da smanje zagađenje, a lokalna vlast se ne trudi da riješi problem. Industrija se i dalje prepoznaje kao važna ali ne po svaku cijenu. Građani takođe stavljaju zdravlje i kvalitet života ispred ekonomske koristi te traže uvođenje ekoloških tehnologija i oštre kazne za zagađivače“, zaključio je izmedju ostalog Bajrić.

Mirko Stanić, izvršni direktor u kompaniji Natron-Hayat, nije izrazio sumnju u objektivnost rezultata ankete, ali je provedena tek na 2% od ukupnog broja stanovnika općine. U vrlo iscrpnom izlaganju prezentirao je prisutnima šta je sve ova kompanija poduzela od privatizacije u cilju zaštite sredine. U funkciji su elektrofilteri na svim energetskim kotlovima, peći za proizvodnji kreča, skuber koji ‘pere’ plinove- odsumpravanje na lužnom kotlu, peć za spaljivanje nekondezovanih gasova, tretman otpadnih voda koji je jedinstven u industrijskim postrojenjima u BiH, deponija šljake sa recirkulacijom vode. Natron-Hayat proizvodi energiju za vlastite potrebe u omjeru 45% tzv. ‘zelene energije’ zahvaljujući instaliranom kotlu na bio masu i lužnom kotlu , čime se smanjuje proizvodnja energije iz uglja na 55%. „Naš cilj je daljnja zamjena fosilnih sa ekološki prihvatljivim gorivima. 170 miliona eura je uloženo u tehnologiju pokretanja i modernizacije proizvodnih pogona od privatizacije do danas. Nismo mi kao kompanije sa najmodernijim tehnologijama u Norveškoj, Austriji, Finskoj ili Švedskoj ali radimo s njima i preuzimamo njihove standarde. Zato stalno radimo prema našim mogućnostima na investiranju u poboljšanja u tehnološkim procesima što podrazumijeva i bolju energetsku efikasnost i smanjenje emisija iz kompanije. Ponekad se koriste i neki podaci o zagađenju koji nisu uvijek mjerodavni. Kada pogledamo zvanične podatke Hidrometeorološkog zavoda FBiH i emisiju PM 10, kada smo pokrenuli kotlove, tek je jedan sat emisija čestica bila 51 mg/m3, samo 1 mg iznad dozvoljene vrijednosti. Nažalost, imamo dosta različitih podataka na web stranicama od udruženja građana koji drugačije prezentiraju rezultate kvaliteta zraka za taj dan i zbunjuju javnost. Zato bih zamolio da se koriste zvanični podaci državnih institucija. Stalno imamo posjetu nadležnih inspekcija, koji i dalje rade na provjerama našeg rada između ostalog zato što ih redovno obavještavamo o svim našim aktivnostima vezanim za okoliš. Znamo da u Maglaju ima i drugih zagađivača koji spaljuju različite materijale koji doprinose zagađenju zraka u gradu – od ulja, plastike, kablova“ istakao je Stanić izmedju ostalog i podsjetio da ova kompanija kreće u novu investiciju vrijednu 55 miliona eura koja podrazumjeva i novi lužni kotao koji će biti energetski efikasniji, smanjiće se količina utrošaka uglja u proizvodnji za 25% što znači i manju emisiju CO2 i prašine.

„Planiramo instalirati i solarne panele od 3,8 MW na krovovima proizvodnih hala i tako dodatno smanjiti korištenje uglja, a istovremno povećati proizvodnju ‘zelene’ energije. Sami ne možemo riješti sve probleme i zato molimo vlasti da nam ‘dovedu’ prirodni plin u Maglaj. Imali bi plinske kotlove, a i grad bi se grijao na plin i tako bi smanjili glavni uzrok emisija prašine iz ložišta“, zaključio je Mirko Stanić i dodao da su u Natron-Hayat otvoreni za sve dobronamjerene sugestije da podržavaju rad lokalne zajednice i spremni su to raditi i u budućnosti.

U diskusiji prisutni su izrazili svoje nezadovoljstvo zbog izostanka građana kada se govori o ovako važnoj temi, da bi građani trebali više znati o planovima i investicijama u pogledu zaštite životne sredine ali i naglasili da zaslužuju da iz Natron-Hayata budu informisani o tzv. ‘ispadima’, na što je Mirko Stanić odgovorio da se svi takvi podaci dostavljaju Općini Maglaj, što je bio i zaključak posljednjeg sastanka.

Na posljednjem zasijedanju Skupštine ZDK zastupnici sa područja općine Maglaj Emira Drnda-Čičeklić, Jasminko Kapić i Hajrudin Fermić podnijeli su inicijativu kojom od nadležnih institucija traže hitno djelovanje na rješavanju problema industrijskog zagađenja u Maglaj. „2019.godine sam inicirao da se u Maglaju instalira mjerna stanica za mjerenje kvalitete zraka. Vidimo ponekad crni dim, pitamo se kao građani šta se to dešava. Kao društveno odgovorna kompanija, smatram da bi i građani trebali znati o tzv. izbačajima, da nas obavijestite iz kompanije, a ne Općina Maglaj da nas obavještava. Dobro je da se kreće u proces uspostave registra kućnih ložišta, mnogi će se uz poticaje odlučiti za prelazak na nove vidove zagrijavanja kao što su toplotne pumpe“, kazao je zastupnik Jasminko Kapić.

„Čađi ima, uništava nam se imovina ali i zdravlje. Moj prvi komšija ima karcinom pluća, a znam i za još slučajeva. Pitamo se kolika je smrtnost. Imamo problem, stavaljamo ga na sto i ne želimo ljude ostavljati bez posla. Molimo vas – prihvatite činjenicu da postoji problem, da ga trebamo riješiti zajedno. U ovom trenutku ne govorimo o radikalnim mjerama. Zrak, voda i tlo su zagađeni, a ljudi se bave poljoprivredom“, dodao je jedan od prisutnih.

„U posljednje vrijeme onečišćenja su bila vidljiva i golim okom, pa smo nadležnim uputili akt tražeći odgovore i zvaničnu informaciju. Nakon što se javnost ‘uzburkala’ i nakon nekoliko incidenata, održan je sastanak sa predstavnicima Natron-Hayata. Dogovorili smo da je kompanija dužna da informiše građane o eventulanim ‘ispadima’. Sigurno je da Natron-Hayat nije jedini zagađivač i to bi institucije čiji zaposleni dobijaju plaću i izdaju dozvole trebale da kontrolišu i sankcionišu. Privreda se ne može razvijati tako da ljudi gube zdravlje. Nova radna mjesta da, ali ne na uštrb zdravlja“, kazao je Maid Suljaković, načelnik općine.

Tokom diskusije bilo je riječi i o uticaju zagađenja na razvoj turizma, dosta je i privatnih investicija, a Davora Šupukovića iz Udruženja „Fojničani“ interesovalo je i kada će se Maglaj riješti negugodnog mirisa? „Razlog su sumporni spojevi, a novim lužnim kotlom to bi se trebalo smanjiti, ali ne i apsolutno eliminisati“, pojasnio je Mirko Stanić, izvršni direktor u Natron-Hayatu.

„Ne smatram da je Natron-Hayat jedini zagađivač, imamo objekte sa azbestnim krovovima, azbestne cijevi za vodu, a mi smo već krenuli u proces njihove zamjene. Mislim da lokalna zajednica sigurno na svoj način pokušava da riješi neke od problema, a u planu je i niz solarnih elektrana na krovovima javnih ustanova. Moramo poboljšati energetsku efikasnost objekata koji se grade“, dodao je Faris Habibović, pomoćnik načelnika.

Ono što je zaključno nakon skoro dvočasnovne prezentacije i diskusije je da je ovo istraživanje samo temelj budućeg djelovanja. (NBr.)