Prilično niske temperature zraka i veliki broj kišnih dana u pčelarskoj sezoni glavni su razlozi zbog kojih je ove godine došlo do pada u proizvodnji meda u Bosni i Hercegovini.

Kod većine pčelara zastupljene su određene zalihe meda od prošle godine kada je zabilježen dobar prinos pčela, što je dovoljno za njihov opstanak u košnicama tokom zimskog perioda.

Na posebnu zaradu bh. pčelari ove godine ne mogu računati, ali ni na značajniju podršku države koja još uvijek nema funkcionalan sistem kada je u pitanju ova proizvodna grana.

Vremenski uslovi nisu išli na ruku ni pčelarima sa područja ZE-DO kantona gdje je ove godine prinos pčela podbacio.

Godina bez posebne zarade

Određenu količinu meda uspjeli su izvrcati pčelari koji su selili pčelinja društva sa paše na pašu, međutim, na posebnu zaradu ni oni ne mogu računati.

“Kad sve stavimo na papir ove godine nemamo neke posebne računice, ali moramo se boriti. Imamo slučajeva i da stacionarni pčelari nemaju ni količine meda koje su dovoljne da pčele zazime”, navode iz Udruženja Pčelara ZE-DO kantona.

Evidentno i trovanje pčela

Pored prilično niskih temperatura zraka i velikog broja kišnih dana u pčelarskoj sezoni, do pada proizvodnje meda došlo i zbog nestanka, odnosno uginuća pčela.

Naime, bh. pčelari se već nekoliko godina suočavaju sa velikim problemom koji je uzrokovan korištenjem fungicida, herbicida i insekticida kojima se zaprašuju jagodičasto bobičasto voće i kornišoni.

Posljedično tome dolazi do trovanja pčela i pčelinjih zajednica, a zabilježeno je i da se na nekim košnicama prepolovi broj pčela iz već spomenutog razloga.