Drugog dana sajma First Balkan Shield 2026.godine, koji se održava u Zetri, posjetili smo štand Javne ustanove Centar za napredne tehnologije u Sarajevu, gdje je predstavljen prvi dron razvijen u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o velikoj bespilotnoj letjelici namijenjenoj nadgledanju, koja ima raspon krila od čak 5,4 metra, može nositi teret težine do 30 kilograma i u zraku ostati 12 sati sa standardnim spremnikom goriva.

Na štandu smo razgovarali sa Seadom Hodžićem, jednim od članova tima koji je direktno učestvovao u razvoju ove letjelice. Otkrio nam je kako je nastala ideja, koliko je ljudi radilo na projektu, šta je proizvedeno u BiH te kada bi prototip mogao prerasti u gotov proizvod.

Ideja se razvija od 2022. godine

Razvoj projekta počeo je 2022. godine u saradnji s Aeroklubom „Izet Kurtalić“ iz Visokog.

Prema riječima našeg sagovornika, najveći dio letjelice napravljen je u Bosni i Hercegovini. Dijelovi poput propelera, motora i elektronskih komponenti morali su biti nabavljeni, ali je domaći tim razvio konstrukciju i vlastita softverska rješenja.

„Ideja se počela razvijati još 2022. godine, u saradnji s Aeroklubom ‘Izet Kurtalić’ iz Visokog. Letjelica je gotovo u potpunosti napravljena kod nas u Bosni i Hercegovini. Propeler, motor i elektronika moraju se kupiti jer je riječ o hardverskim komponentama, ali je ostalo razvijeno ovdje“, ispričao nam je Hodžić.

Od početka projekta do danas sistem je dodatno unaprijeđen, a jedna od najvažnijih novina je povezivanje letjelice s domaćim softverom.

Dron bi mogao spašavati izgubljene planinare

Tim je razvio i integrirao aplikaciju RedAlert, osmišljenu kao pomoć u akcijama potrage i spašavanja na nepristupačnim planinskim područjima.

Kada se planinar izgubi ili povrijedi na području bez mobilnog signala, velika bespilotna letjelica mogla bi kružiti iznad tog područja i privremeno osigurati signalnu pokrivenost.

To bi omogućilo uspostavljanje komunikacije s unesrećenom osobom prije nego što helikopter i spasilačke ekipe krenu u akciju.

„U planinskim predjelima često nema signala. Velika letjelica kružnim kretanjem može osigurati pokrivenost tog područja, nakon čega helikopter kreće u misiju spašavanja. Pozivni centar može kontaktirati izgubljenu ili povrijeđenu osobu, utvrditi u kakvom je stanju i procijeniti koja oprema i kakva vrsta spašavanja su potrebni. To je suština sistema“, objasnio je naš sagovornik.

Cijelo rješenje razvijano je u saradnji s gorskim službama spašavanja, čija su iskustva s terena bila važna za prilagođavanje tehnologije stvarnim potrebama spasilaca.

„Naravno da sarađujemo s gorskim službama spašavanja. Upravo je u saradnji s njima ovaj sistem i razvijen“, kazao nam je Sead Hodžić.

Raspon krila 5,4 metra, let do 12 sati

Najveća predstavljena letjelica pokreće se benzinskim motorom i prvenstveno je namijenjena za nadgledanje.

Njene osnovne karakteristike su: raspon krila od 5.400 milimetara, odnosno 5,4 metra, snaga motora od 16 kilovata, nosivost do 30 kilograma, vrijeme leta do 12 sati sa standardnim spremnikom goriva

Dugo vrijeme leta i mogućnost nošenja različite opreme otvaraju prostor za primjenu u nadgledanju velikih područja, potragama i drugim zadacima koji zahtijevaju višesatni boravak u zraku.

Pet ljudi radilo cijelu godinu

Na razvoju predstavljenog drona radilo je pet ljudi, a za izradu prototipa bila im je potrebna približno godina.

„Za ovaj dron bilo je uključeno pet ljudi i rad je trajao godinu. Da smo imali tim od 50 ljudi, vjerovatno bi nam trebala tri mjeseca“, rekao je naš sagovornik.

Centar sarađuje i s vanjskim stručnjacima, ali se nadaju da će u budućnosti moći okupiti veći broj vlastitih inženjera. Time bi razvoj novih sistema bio znatno brži i ozbiljniji.

„Imamo vanjske saradnike s kojima radimo, ali se nadamo da ćemo u budućnosti imati više svojih inženjera. Tada bi sve bilo mnogo brže i ozbiljnije. I ovo što smo sada napravili veliki je rezultat za naše podneblje“, naglasio je Hodžić.

Sjedište Centra nalazi se na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, s kojim sarađuju na različitim projektima. Ipak, upravo su bespilotne letjelice trenutno jedan od najzanimljivijih segmenata njihovog rada.

Od prototipa do proizvodnje dug je put

Predstavljene letjelice još imaju status prototipa i nisu ušle u serijsku proizvodnju.

Sljedeći korak je provođenje detaljnih testiranja i nezavisna potvrda ostvarenih rezultata. Nakon toga mora uslijediti certificiranje prije nego što dron postane gotov proizvod dostupan tržištu.

„Dronovi su trenutno prototipi. Još nije počela proizvodnja. Potrebno ih je testirati i potrebno je da neko verificira rezultate. Zatim je potrebna kompanija koja će obaviti certificiranje kako bi proizvodnja mogla početi“, objasnio je sagovornik.

Ističe da je prelazak iz faze prototipa u serijsku proizvodnju izuzetno složen, naročito u zemlji sa složenom administrativnom strukturom.

„Zaista je kompleksno prijeći put od prototipa do gotovog proizvoda. Imamo općinski, kantonalni, federalni, entitetski i državni nivo. Dok se sve ne uskladi, potrebno je ovakav projekt podržati sa svih strana“, kazao je.

Dokaz da BiH ima ljude i znanje

Dron predstavljen na sajmu First Balkan Shield 2026 još mora proći testiranja i proces certificiranja, ali već pokazuje da u Bosni i Hercegovini postoje znanje i kapaciteti za razvoj složenih tehnoloških sistema.

Posebno je značajno što projekt nije zamišljen samo kao demonstracija tehnologije. Njegova potencijalna primjena u traganju za nestalim planinarima i podršci spasilačkim ekipama pokazuje kako domaća tehnologija može odgovarati na konkretne probleme.

Njegovo predstavljanje je, ipak, već važan korak za domaću tehnološku industriju.