Iako je većina roditelja bila u situaciji da djeci dozvoli ili ne dozvoli da probaju kafu, malo njih zna koliko je zaista štetno da mališani konzumiraju ovaj popularni napitak. Čak ni kombinacija kafe s mlijekom, poznata kao bijela kafa, ne bi trebalo da se nađe na njihovom meniju.
Istina, ni gazirani sokovi nisu mnogo bolji, jer takođe sadrže velike količine kofeina, od kojeg ponekad i odraslima bude loše.
Uticaj kofeina na djecu
Kofein ima stimulativno dejstvo i slično djeluje na odrasle i djecu. Prirodno se kofein nalazi u lišću i sjemenju mnogih biljaka. Postoji i vještački, koji se dodaje određenim namirnicama. Kofein se definiše kao psihoaktivna supstanca jer podstiče rad centralnog nervnog sistema. Kada se koristi umjereno, blago povećava osjećaj budnosti i energije.
Kod male dece nije potrebna velika količina kofeina da bi se izazvali štetni efekti.
Evo nekoliko razloga zašto djecu spriječiti da unose ili im u najmanju ruku ograničiti količinu unesenog kofeina.
Dramatični usponi i padovi aktivnosti i koncentracije koji nerijetko onemogućavaju kontinuirano praćenje nastave i izvršavanje drugih školskih i vanškolskih aktivnosti.
Djeca obično piju kofein koji se nalazi u bezalkoholnim gaziranim napicima. Oni koji konzumiraju više od jedne limenke (355 ml) ovog napitka dnevno su 60 odsto skloniji da budu gojazni.
Ispijanje zaslađenih kofeinskih napitaka, koje obično prati visoka koncentracija šećera i kiseline, može dovesti do stvaranja karijesa i nagrizanja zubne gleđi.
Kofein je diuretik, te njegovo neumjereno konzumiranje, posebno u uslovima visokih temperatura, često dovodi do dehidracije.
Čak i naglo prestajanje uzimanja kofeina može prouzrokovati određene probleme (glavobolju, trnjenje mišića, melanholiju, razdražljivost), naročito kod onih koji redovno konzumiraju uvećane količine istog.
Kofein može pogoršati već postojeće kardiološke i nervne poremećaje.
Kofeinska osjetljivost
Kod sitnijih osoba manja količina kofeina će izazvati nuspojave. Kofeinska navika se obično javlja kod osoba koje konzumiraju kofein svakodnevno, pa kod njih prag osjetljivosti raste i prouzrokuje porast unosa kofeinskih napitaka.
Mlađi su osjetljiviji prema kofeinu jer mu nisu toliko izloženi kao odrasli. Količina kofeina u tijelu pada na polovinu šest sati poslije konzumiranja, tako da se njegovi negativni efekti mogu produžiti do kraja dana, pa čak uticati i na san te večeri.
Kako izbjeći kofein?
Najbolji način da se izbjegne unos kofeina je nekonzumiranje bezalkoholnih gaziranih pića. U kući nemojte držati ovakve napitke ili ih držite u manjim količinama. Djeci nuditi vodu, mlijeko i kod kuće pripremljene voćne napitke. Imajte uvijek spremne male flaše s vodom. Vodite računa o skrivenom kofeinu čitajući etikete sa sastavom na proizvodu.
Potrudite se da kofeinska gazirana bezalkoholna pića i kafe zamijenite napicima bez kofeina. Odvikavanje od kofeina pa i umanjivanje unesene količine može biti neprijatno i dugotrajno. Praćeno je osjećajem neprijatnosti, nedostatka energije ili razdražljivosti. Kao i sa ostalim, umjerenest je ključ i kod kofeina.
Kofein može izazvati:
- Razdražljivost i nervozu
- Stomačne tegobe
- Glavobolje
- Manjak koncentracije
- Poremećaj sna
- Ubrzan rad srca
- Povišen krvni pritisak
