Isplata regresa za radnike Nove Željezare Zenica obustavljena je odlukom uprave, dok je zaposlenicima, poručeno da narednu platu traže od Vlade Federacije BiH, tvrde izvori iz zeničke kompanije.
Nezadovoljstvo vlasnika uslijedilo je nakon što je Vlada FBiH u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica d.o.o. Zenica, koje je proglašeno društvom od posebnog sistemskog značaja za Federaciju BiH koji je već dobio podršku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, dok bi se Dom naroda o njemu trebao izjasniti sutra.
Podsjećamo, većinski vlasnici Nove Željezare Zenica, tajkun blizak SNSD-u Gordan Pavlović i direktor Ahmed Hamzić, prethodno su osmislili model isplate regresa koji je među radnicima izazvao ogorčenje. Prema tom modelu, regres nije trebao biti isplaćen direktno zaposlenicima, već posredstvom advokatskog ureda Radovanović iz Brčkog kroz sistem otkupa potraživanja.
Dokument do kojeg su ranije došli mediji pokazuje da je radnicima ponuđena isplata regresa u iznosu od 832 KM, ali uz obavezno uključivanje u posrednički aranžman kojim bi svaki radnik bio dužan izdvojiti tri posto svog potraživanja na ime naknade za posredovanje.
Prema dostupnim informacijama, upravo podrška radnika prijedlogu Vlade FBiH i uvođenju vanredne uprave predstavlja jedan od razloga zbog kojih su se odnosi između vlasnika i zaposlenih dodatno zaoštrili. Radnici vjeruju da je obustava regresa svojevrsna osveta, poruka i pritisak zbog njihovog javnog svrstavanja uz rješenje koje predlaže Vlada Federacije.
Pokušali smo u više navrata dobiti odgovore od uprave i vlasnika Nove Željezare Zenica na brojna pitanja koja se odnose na poslovanje kompanije, planove za budućnost i odnos prema zaposlenima. Upućen je i poziv za gostovanje u dijaloškoj emisiji, ali do danas nije stigao nikakav odgovor.
Zašto je Pavlović protiv prinudne uprave
U međuvremenu, postavlja se pitanje zbog čega se Pavlović i Hamzić toliko protive mogućnosti uvođenja vanredne uprave, iako je kompanija pod njihovim upravljanjem dovedena na rub stečaja.
Dok radnici u vanrednoj upravi vide posljednju priliku za spas preduzeća, očuvanje radnih mjesta i uspostavljanje redovne isplate plata, većinski vlasnici ovaj potez Vlade Federacije predstavljaju kao udar na privatno vlasništvo i pokušaj preuzimanja privatnog kapitala.
Međutim, iza javno iznesenih argumenata o zaštiti privatne imovine krije se mnogo konkretniji problem. Uvođenjem vanredne uprave vlasnici bi izgubili potpunu kontrolu nad procesima u kompaniji, uključujući odlučivanje o finansijama, imovini i budućim poslovnim potezima. Upravo je ta kontrola ono što su, prema ocjenama upućenih, nastojali zadržati čak i u scenariju eventualnog stečaja.
Pokazuju to i sumnjivi procesi izvlačenja sirovina iz kompanije, te upitni ugovori koje su skalpali proteklih mjeseci.
Stečaj automatski znači gubitak radnih mjesta
Za radnike je situacija daleko jednostavnija i u slučaju stečaja pogubnija. Stečaj za njih znači automatski gubitak radnih mjesta, neizvjesnu naplatu potraživanja i dugotrajnu borbu za egzistenciju. Zbog toga u intervenciji države vide jedinu šansu da se sačuva proizvodnja i spriječi potpuni kolaps nekadašnjeg industrijskog giganta.
Konačnu riječ o zakonu sutra treba dati Dom naroda PSBiH , no s time tek počinje borba i za opstanak Željezare, njenih radnika, ali i velikim dijelom privrede u FBiH koja je oslonjena na rad Željezare.
