Poslodavci u BiH: “Ljudi ne vide nadu, više nam ne pomaže ni povećanje plaća”

Dešavanja

Kretanja na tržištu rada u BiH odraz su sveukupnih društvenih događaja, a jedan od trendova kojima svjedočimo je pojava da, usprkos stopi nezaposlenosti većoj od 20 posto, pojedine firme ne mogu pronaći dovoljan broj radnika ili im za tako nešto treba dugo vremena.

Svoje stavove o ovom problemu iznijeli su predstavnici sindikata, analitičari te pojedini službenici. Zajedničko svim ovim stranama bilo je da se priznaje problem nedostatka radne snage, nedovoljno visokih plaća te velikih poreza i doprinosa na plaće koje kompanije moraju plaćati. Situaciju pogoršava i odljev radne snage iz BiH u zemlje Evropske unije.

Komentar o ovom pitanju portal “Faktor” i od Udruge poslodavaca FBiH kao krovne institucije privatnih firmi u FBiH…

Visoki porezi

Član Upravnoga odbora Udruge poslodavaca FBiH Eldin Hadžiselimović, koji je i generalni direktor ASA Holdinga, ističe da problem nedostatka radne snage nije toliko izražen u firmi  koju on vodi, izuzevši dio IT kadrova. Kao primjer navodi još jedno zanimanje.

“Ono što ja mogu indirektno konstatovati kao problem, odnosi se na dio našega posla koji se bavi špedicijom. Postoje određeni izazovi u pronalasku vozača. Samim tim cijena tih kadrova ide naviše ako želite da ih zadržite, i automatski negdje u lancu cijena tih usluga ide prema gore”, pojašnjava Hadžiselimović.

Ističe i da, što se tiče sestrinske firme Prevent, koja ima odgovarajućih problema u pronalasku kadrova, stvari se rješavaju kroz obuke, prekvalifikaciju i dodatnu edukaciju radne snage. To se radi fokusirano i kroz saradnju s lokalnom zajednicom. To je sigurno jedan od načina kako se ove stvari mogu rješavati.

Što se tiče opšteg problema nedostatka radne snage u privredi BiH, navodi da “problem možda nije ovdje jasno lociran”.

“Trebamo pogledati širu sliku, a to je visoko porezno opterećenje na rad. Ako se tu nađe odgovarajuće rješenje, na taj način povećavate potencijal produktivnosti, potencijal zaposlenja novih ljudi, a jednim dijelom kroz snižavanje opterećenja na rad otvara vam se mogućnost povećanja plaća postojećim zaposlenicima. Po meni, to je nešto na čemu bi trenutno država trebala raditi kroz unapređenje zakonskog okvira”, pojašnjava Hadžiselimović.

Dodaje da se treba vratiti deset koraka unazad i vidjeti što je osnovni problem, a to je visoko opterećenje na rad.

“Nisam političar, ali sigurno postoji i niz drugih modaliteta kako se ova situacija može rješavati i preokrenuti. Na primjer, imamo ogroman potencijal dijaspore. To je dodatni korak koji možemo učiniti i osmisliti plan i strategiju kako da ljude koji su uspješni vani privučemo u BiH. I time automatski dobivate odgovor i na pitanje kako povećati zaposlenost, poboljšati uslove rada i slično”, kazao je Hadžiselimović.

Stava je da odljev radnika iz BiH utiče na potencijal razvoja države, ali i na konkurentnosti same zemlje.

“Ta pojava dugoročno utiče na poslovanje u BiH. Vidite, vi ćete nekome dići plaću, napravit ćete kompenzacije, ali dugoročno, ako se taj trend nastavi, mi jesmo u puno većem problemu. Svaki odljev bilo koga iz BiH je direktno uticaj na buduću potrošnju. Mi prodajemo usluge ovdje i nije svejedno da li to prodajemo na tržištu od 4 ili 3 miliona stanovnika. To je nešto na što trebamo obratiti pažnju. Suština je u tome da treba otići deset koraka unazad i riješiti osnovni problem, a to je visoko opterećenje na rad”, zaključuje Hadžiselimović.

Depresivna vizija

Pored njega, i mnogi drugih privrednici dali su svoj osvrt na nedostatak radne snage na tržištu rada u BiH. Depresivnu perspektivu ima i Edin Dacić, predsjednik Upravnoga odbora kompanije Standard iz Prnjavora, koji je u decembru prošle godine u organizaciji Unije udruge poslodavaca bh. entiteta RS u Banjoj Luci kazao da imamo program razvoja, ali je pitanje hoćemo li moći naći dovoljno radnika u budućnosti. Ne govorimo o kvalificiranoj radnoj snazi, jer nemamo nadu da ćemo je naći.

Smatra da povećanje plaća neće puno tome doprinijeti, jer ne postoji optimizam kod stanovništva, dok se s druge strane u Evropi otvara milion radnih mjesta.

“Ljudi jednostavno nemaju nade i ne vide perspektivu. Možemo raditi na tome da dižemo plaću, ali na ovo drugo mi nemamo uticaj”, kazao je on na skupu “Budućnost biznisa”.

Dejan Mijić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca bh. entiteta RS, kaže da je za povećanje plaća neophodna i podrška vlasti.

“Naš stav je da se mora raditi zajedno s državom na poboljšanju uslova rada i povećanju plaća. Jedan od uslova za povećanje plaća je rasterećenje privrede kroz razna parafiskalna davanja, odnosno poreze i doprinose koji su veoma visoki za naše područje”, kazao je Mijić.

Izvorni članak: www.haber.ba