Nezavisne studije o saobraćajnim nesrećama pokazuju da dijete do četiri godine starosti ima pet puta veće šanse za preživljavanje i izbjegavanje ozbiljnih povreda ako sjedi okrenuto prema natrag, odnosno, ako koristite autosjedalicu u suprotnom smjeru od smjera vožnje, a ne prema naprijed.

U situaciji kada dođe do sudara pri prosječnoj brzini kojom vozimo u gradu, od 50 km/h, stres koji je nanesen na vrat djeteta koje teži 15 kilograma i sjedi u smjeru vožnje, bit će jednak 180-220 kilograma. Ako dijete umjesto toga sjedi u smjeru suprotnom od smjera vožnje, stres će se smanjiti na 40-60 kilograma. Osim znatno manjeg opterećenja, autosjedalica će zaštititi dijete od fragmenata koji pri sudaru lete u automobilu.

Puno je testova koji se rade na sjedalicama. Jedini bitan je atest sjedalice, da je sjedalica prošla minimum testova. A to bi trebala imati svaka sjedalica u BiH, pojašnjava Amila Tatarević, predsjednica Udruženja “BABY STEPS”.

– Taj suprotan smjer je nešto što je zanemareno kod nas, u kontekstu da, čim je dijete iole prešlo u sjedeći položaj, ono se stavlja u smjer vožnje. Roditelji žure, kao da će nešto propustiti, da što prije okrenu djecu u smjer vožnje. Ima i ta perspektiva što roditelji misle da dijete više plače i da mu je nezgodno u suprotnom smjeru. A suštinski, ako dijete ne zna drugačije, ako je uvijek u suprotnom smjeru, sigurno neće osjećati potrebu da traži smjer vožnje u tom kontekstu. Preporuke zvanične su da to bude čak četiri godine, a barem 15 mjeseci i samostalno hodanje je ono što je minimum standarda, istakla je Tatarević.

Iskustva na terenu su drastično drugačija.

– U Sarajevu smo radili istraživanje koliko se generalno koriste autosjedalice. Radimo besplatne preglede sjedalica. Zaista vidimo tendenciju roditelja da čim prije pređu u smjer vožnje, dodala je.