Prijave do 31. marta: Koliko znate o povratu poreza?

Dešavanja

Građani Federacije BiH do 31. marta mogu iskoristiti pravo na povrat poreza. Prema tome, svi oni koji su imali određene izdatke u prošloj godini, kamatnu stopu koja ih je pratila, mogu vratiti u ovoj, uz poreznu prijavu, i zahtjev za povrat tog poreza. Međutim, kao što to obično biva, malo je onih koji su upoznati s tim mogućnostima.

Od 2009. godine građani u Federaciji BiH mogu ostvariti pravo na povrat poreza. Ti porezi mogu biti po raznim osnovama – od onih na dohodak, na lijekove, odnosno troškove zdravstvenih usluga, pa do plaćenih kamata na stambeni kredit.

“Broj podnesenih prijava je bio 99 hiljada, a broj riješenja o povratu poreza bilo je 15 791, i iznos poreza na dohodak koji je vraćen je 3 miliona i 320 hiljada”, navodi Šerif Isović, v.d. direktor Poreske uprave FBiH.

Građani, ipak, nisu toliko upoznati o povratu poreza. Oni koji i jesu, to pravo ne iskoriste, možda upravo zbog nedovoljne informisanosti.

Struka tvrdi da je problem u poreskom sistemu naše zemlje, koji iako bi trebalo da bude jasan, nije. Porezna stopa u našoj zemlji je 10%, tako građani na plaćene izdatke mogu ostvariti toliki postotak povrata novca. Ipak, bez obzira na isplativost, postoji otpor građana da traže povrat poreza, pravdajući to često složenom birokratijom. Struka daje i odgovor zašto je to tako.

“Zbog naše genetske memorije, tako bih to rekao, i bivših sistema – ljudi nisu navikli na to. Kada je to u sivoj zoni, ljudi se ustručavaju da vrše te povrate jer logika je – ako mi počnemo koristiti te povlastice, ako to počnemo interpretirati na naš način, doći će nam kontrola, revizija…”, govori Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Kod nas je povrat poreza, bez obzira na 10 godina otkako se primjenjuje, relativno nova pojava. Zakon nije loš, ali je problem u samoj implementaciji – upozorenja su struke. Nedovoljno razrađena fiskalna strategija dovodi i do nedovoljne informisanosti građana. A loša fiskalna politika utiče i na ostatak ekonomije naše zemlje, zbog čega nije ni čudo da u posljednjih pet godina BiH nosi etiketu najneefikasnije ekonomije u čitavoj Evropi.

Izvorni Članak: www.akta.ba