Prethodnih dana imali smo priliku da vidimo makroekonomsko tumačenje ekonomskih pokazatelja razvoja lokalne samouprave na primjeru Općine Zavidovići.

Iako na prvi pogled isti šalju pozitivnu sliku, analiza struke govori drugačije. U nastavku možete pročitati analizu koju je za naš portal pripremio Haris Hodžić, diplomirani ekonomista.

 

Da bi mogli tumačiti određene pokazatelje potrebno je da ovladamo svim makroekonomskim alatima kao i da rezultate istih stavimo u odnos sa pokazateljima drugih lokalnih samouprava kako bi dobili jasniju sliku o ekonomskom razvoju i položaju Općine Zavidovići.

Makroekonomska slika o razvoju lokalne samouprave se ne može dobiti površinskim tumačenjem i selekcijom samo određenih pokazatelja koji su u apsolutnoj vrijednosti pozitivni dok realni indikatori zbirnih makroekonomskih varijabli upućuje na potpuno drugačiju sliku razvoja naše općine.

Za potrebu izrade indeksa razvijenosti lokalne samouprave/općine koriste se sljedeći indikatori: prihod od poreza na dohodak po stanovniku, stepen zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva i stepen obrazovanja stanovništva.

Prema podacima Agencije za statistiku i podacima porezne uprave Federacije BiH, Općina Zavidovići se po razvijenosti nalazi tek na 54. mjestu i spada u četvrtu grupu općina. Četvrta grupa je grupa nerazvijenih lokalnih samouprave i po razvoju našu općinu porede sa općinama kao što su Stolac, Kladanj, Vareš, Olovo, Prozor, Bosanska Krupa i dr.

U prilog tome govori i činjenicu da su Zavidovići u Zeničko-dobojskom kantonu zauzimaju tek 10. mjesto po razvijenosti od ukupno 12 općina/gradova. Iza nas su Vareš i Olovo.

Broj zaposlenih u Općini Zavidovići jeste veći u odnosu na 2016. godinu, ali da li smo u ovom periodu uvidjeli da je se na području općine otvorila neka fabrika/preduzeće? Da li je u stvarnosti došlo do povećanja broja zaposlenih?

– Ovakvi podaci o povećanju zaposlenosti su lijepi za oko, ali ne mogu da zadovolje i našu dušu jer smo svi svjesni da zaposlenost nije porasla već da je ista prividan rezultata prinuđenosti poslodavaca da svoje radnike prijave i osiguraju jer su pod pritiskom gubitka istih uslijed nedostatka radne snage kao i pojačane inspekcijske kontrole od strane kantonalnih i federalnih inspakcija koje suzbijaju sivu ekonomiju i rad na crno, ističe autor analize.

Prema podacima Svjetske banke koji pokazuju da je ukupna zaposlenost u BiH za 2018. godinu iznosila 7200 novih radnih mjesta, gore navedeni podaci  bi upućivali na to da je upravo iz Općine Zavidovići došlo preko 800 novih radnih mjesta, a što zvuči nerealno za jednu općinu koja spada u grupu nerazvijenih općina.

– Prema tome, nova radna mjesta su ustvari već postojala u zoni sive ekonomije i rezultat su samo ozakonjena poslovanja od strane poslodavaca.

Dokaz ovome jeste i podatak da Općina Zavidovići ima najmanju stopu zaposlenosti u Zeničko-dobojskom kantonu.

Da stvar bude gora, Općina Zavidovići ima i najveću stopu nezaposlenosti u kantonu.

Rijetka smo lokalna samouprava koja ima stopu nezaposlenosti preko 50%, a koju u našem kantonu nema ni jedna od 11 općina/gradova.

Vanjskotrgovinski bilans od 30 miliona je suficitaran, ali je neophodno prethodno pogledati i podatke o izvozu Općine Zavidovići. Izvoz u visini od 64 miliona je solidan, ali je potrebno da pogledamo izvoze drugih općina u našem kantonu.

Susjedna Općina Maglaj ostvaruje izvoz u visini od 189 miliona, grad Visoko 194 miliona, Općina Tešanj 462 miliona i Grad Zenica 541 milion KM izvoza. Izvoz Općine Zavidovići je pokazatelje nedostatka novootvorenih preduzeća koja su nam nužna i prijeko potrebna da bi dodatnom proizvodnjom popravila parametre izvoza naše općine.

Kada je riječ o kretanja stanovništva, od kraja 2015. godine pa do kraja 2018. godine izgubili smo 1188 radno sposobnog stanovništva. U 2015. godini imali smo 26356 radno sposobnog stanovništva, a na kraju 2018. godine 25168. Broj penzionera u 2018. godini se povećao na 5787 dok je 2015. godine iznosio 5503.

Znači da početkom 2019. godine imamo nova 293 penzionera u našoj općini i da nam je do početka 2019. godine 904 osobe napustilo našu općinu koje su posao našle u inostranim zemljama. Egzodus naših Zavidovićana je mnogo veći jer nisu ubrojana djeca uzrasta do 16 godina kao i to da nisu obrađeni podaci za 2019. godinu.

Što se tiče prosječne plate u našoj općini, moram istaći da je prosječna plata od 696,00 KM ispod prosječne plate kantona koja iznosi 763,00 KM i daleko od prosječne plate Federacije u 2018. godini koja je iznosila 889,00 KM.

– Svi ovi makroekonomski parametri ukazuju na to da je naša općina još uvijek u krizi razvoja i daleko od povoljnog socioekonomskog standarda života. Moram priznati da, ukoliko pogledamo makroekonomske parametre iz 2015. godinu, postoji mali ali nedovoljni pomak naše općine. U 2015. godini smo bili svrstani u grupu izrazito nerazvijenih lokalnih samouprava a danas smo, ako je to za pohvalu a smatram da nije, u grupi nerazvijenih općina.