S dva miliona maraka plaćeno 50 godina zatvora

Dešavanja

Poznato je da je u BiH zakon omogućio osuđenicima na kaznu zatvora do godinu da, umjesto u zatvor, mogu otići do najbliže banke i uplatiti za svaki dan dosuđenog zatvora po 100 KM. Na taj će način izbjeći boravak iza rešetaka. Naravno, pod uvjetom da imaju u kešu dovoljan iznos koji moraju isplatiti u potpunosti jednokratno i u roku od 30 dana od dana izricanja presude. Tako, primjerice, ako je neko osuđen na punu godinu, morat će iskeširati 36.500 KM da bi ostao na slobodi.

Pozitivne ocjene

Ako se novčana kazna ne plati u ovom roku, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora. Ako se plati samo djelimično, izvršit će se kazna zatvora srazmjerna iznosu koji nije plaćen. No, da je sve više osuđenika koji imaju novca da, uprkos osuđujućoj presudi o odlasku u zatvor, ostanu na slobodi, pokazuje podatak da je iz godine u godinu sve više onih koji se odlučuju na taj korak.

Tako su, kako je za “Avaz“ potvrđeno u Ministarstvu pravde BiH, prema podacima općinskih sudova u FBiH te sudova iz Republike Srpske i Distrikta Brčko, prošle godine 282 osobe u BiH kupile slobodu.

To ih je ukupno koštalo oko dva miliona maraka, od čega je u FBiH u 193 predmeta uplaćeno 1,7 miliona KM, a ostatak u RS i Distriktu. U izvještaju Ministarstva pravde BiH o ovoj vrsti alternativne krivične sankcije iznesene su pozitivne ocjene, jer se na taj način, kako su naveli, u ravnotežu dovodi zatvorski sistem u BiH.

Zatvori puni

Naime, zamjena zatvorske kazne novčanom dovela je do toga da ne dođe do prebukiranosti zatvora u našoj zemlji, što je izražen problem, naročito zbog kašnjenja s gradnjom budućeg državnog zatvora. Na način da je skoro 300 osoba u BiH izbjeglo odlazak u zatvor plaćajući svaki dosuđeni dan, ali i tako što je njih ukupno 448 u kućnom zatvoru putem elektronskog nadzora država rješava problem prebukiranosti zatvora!

Iako je sve po zakonu, u ovom trenutku niko ne vodi računa o tome koliko izostanak zatvorske kazne sa svim mjerama koje one sa sobom nose, utječe na to da oni osuđenici koji nisu prošli program resocijalizacije počine ponovo isto krivično djelo. Jer, ono što im se sada nudi jeste da mogu počiniti koje hoće krivično djelo za koje se izriče kazna do godine zatvora, a da ostanu na slobodi, sve dok za to mogu platiti novcem.

Zabrana otkupa za djela terorizma

Ranije su i osuđenici koji su počinili djela u vezi s terorizmom mogli zatvorsku kaznu do godinu zamijeniti novčanom. Prema ovogodišnjim izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, ipak će za takva djela morati u zatvor. Također, osobe koje su osuđene za djela u vezi s terorizmom ne mogu biti uvjetno puštene, kao što je to bilo donedavno.

Radije će ležati iza rešetaka nego raditi na slobodi

U prošloj godini je i kazna zatvora do jedne godine u 102 slučaja zamijenjena sankcijom – rad za opće dobro na slobodi. Zanimljivo je da, dok raste broj onih koji zatvorsku kaznu zamjenjuju novčanom, istovremeno opada broj onih koji podnose zahtjeve za zamjenu zatvorske kazne sankcijom rada za opće dobro. To znači da će mnogi radije ostati i iza rešetaka nego što će odraditi svoju kaznu, a biti na slobodi.

Izvorni članak: avaz.ba