Većini ljudi je malo poznata činjenica da na stotine mjesta u Bosni i Hercegovini postoje kombinovane nekropole u kojima se jedni do drugih nalaze stećci i prvi oblici nišana iz rane faze. Iako se kroz nekoliko pisanih izvora potenciralo da Zavidovići svoje postojenje isključivo trebaju vezati za austrougarski period, stanje na terenu pokazuje sasvim različitu sliku.
Jedno od takvih mjesta je mezarje u naselju Hrkići u kojem se može vidjeti srednjovjekovni stećak i do njega sačuvani primjerak nišana iz rane faze. Po svom izgledu nišani iz ove faze izrađivali su se po srednjovjekovnoj klesarskoj tradiciji što im je po tom obrascu daje masivniju strukturu.
Osim oblika često se na njima mogu pronaći i klesarske dekoracije koje pronalazimo na stećcima. Takav način izrade u Bosni se zadržao sve do početka 17. stoljeća. Tako se i nišani u Hrkićima potpuno uklapaju u oblik bosanskih nišana koji su se izrađivali na našim prostorima u 15. i 16. stoljeću. Ovaj podatak nam jasno ukazuje da je i dolazak islama na prostore Zavidovića bio u drugoj polovini 15. stoljeća, ali i da je na ovom prostoru zadržana tradicija ukopa srodnika na istim lokacijama.
Zbog toga na istom mjestu ispod stećaka pronalazimo bogumilske pretke i njihove potomke muslimane ispod najstarih nišana. Upravo je ovo jedan fenomen koji se veže za Bosnu i Hercegovinu a koji nažalost do danas nije u potpunosti istražen. Postojeći stećak u Hrkićima izrađen je vidu ploče i nalazi se na uzvišenju, što je odlika mnogih nekropola stećaka. Po svom položaju moguće je da je nekada korišten kao mejtaš, odnosno kao kamen na kome se stavljao tabut tokom dženaze.
U njegovoj blizini nalaze se i navedeni nišani iz rane faze. Uzglavni nišan (bašluk) je prvouglog oblika sa blago zaobljenim ivicama, dok nišan kod nogu (ajakluk) ima zasvođeni vrh. Na njemu se kroz cijelo tijelo nalazi rupa, a koja se tu nalazi iz meni nepoznatog razloga.
Osim relativno mlađih nišana na istom mezarju mogu se vidjeti nišani iz 18. i 19. stoljeća što nam ukazuje da je na ovom prostoru bila određena aktivnost i u osmanskom periodu. Sve nam ovo jasno govori da je ovo područje u slivu rijeke Krivaje bilo naseljeno i tokom Srednjeg vijeka i da se po svojoj prilici stanovništvo do danas nije mijenjalo. Ovo nije izolovan slučaj na prostoru Zavidovića gdje imamo stećak među nišanima ali je za sada jedini poznati pronalazak najstarijeg oblika nišana uz stećak. Srednjovjekovne stećke u mezarju možemo vidjeti u Humu i Krivaji.
Sve navedeno daje sasvim novi uvid u našu prošlost ali i jednu dobru osnovu dalje istraživanje.
mr.sc. Nihad Klinčević
