Otvaranje spomen-obilježja žrtvama genocida u Srebrenici bit će održano u petak, 25. jula, s početkom u 10.30 sati, u Memorijalnom kompleksu Pere-Lachaise u Parizu.
Događaju će prisustvovati preživjeli i članovi porodica žrtava, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo i veliki broj zvaničnika Francuske, saopćeno je iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
Navode da je zbog simbolike, uprkos logističkim izazovima, inicijator projekta – udruženje Solidarité Internationale Bosnie-Herzegovine-France (SIBH-France) – odlučilo da spomen-kamen bude dopremljen iz Bosne i Hercegovine.
Kamen od sivog granita u obliku monolita potječe iz Travnika.
Na spomen-obilježlju se nalazi mapa Bosne i Hercegovine i natpis:
“U julu 1995. godine, 8.372 Bošnjaka bili su žrtve genocida u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini. Nećemo ih zaboraviti.“
Mapa Bosne i Hercegovine predstavlja i simboličnu poruku negatorima međunarodno priznatih granica Bosne i Hercegovine.
Spomen-obilježje, koje je izgrađeno u junu ove godine u Kladnju, djelo je vajara Ademira Ade Halilovića. Halilović je poznat po radu na brojnim spomen-obilježjima.
Do sada je napravio preko 5.000 nadgrobnih spomenika i nišana za šehide, umrle branitelje i njihove roditelje širom Bosne i Hercegovine, kao i u dijaspori.
Spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici postavljen je u aleji memorijalnih spomenika, neposredno pored spomenika posvećenog žrtvama genocida nad Tutsijima u Ruandi (1994.), kao i spomenika francuskim vojnicima poginulim u Drugom svjetskom ratu.
Projekt je pokrenut 2020. godine na inicijativu nevladine organizacije Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France), koja okuplja bosanskohercegovačka udruženja i prijatelje Bosne i Hercegovine u Francuskoj.
Spomen-obilježje ima za cilj da oda počast žtvama zločina koje su počinile srpske snage nad Bošnjacima u julu 1995., te da postane simbolično mjesto sjećanja na sve civilne žrtve rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine – više od 100.000 ubijenih i dva miliona raseljenih.
Nakon usvajanja Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici – koju je podržala i Francuska – stvoreni su uslovi da Grad Pariz odobri postavljanje Memorijala.
Od perioda Francoisa Mitterranda, uloga Francuske tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i danas izaziva bolna sjećanja, kada je francuska politika odbijala osuditi velikosrpsku ratnu strategiju i politiku Slobodana Miloševića.
U 2025. godini, mnogi francuski mediji, intelektualci i političari i dalje izbjegavaju jasnu terminologiju, zanemarujući presude međunarodnih sudova koje su jasno okarakterisale događaje kao genocid i ratne zločine inspirisane velikosrpskom ideologijom.
U Francuskoj je genocid u Srebrenici za većinu stanovništva i dalje nepoznata historijska činjenica, a u školskim udžbenicima rat u Bosni i Hercegovini se svodi na nekoliko riječi, najčešće na opsadu Sarajeva.
Poricanje genocida prisutno je i u Francuskoj.
U Parizu je 2020. godine vandalski oskrnavljena ulica Srebrenica, dok francuska krajnja desnica otvoreno podržava obilježavanje 9. januara u Republici Skopje, datuma koje međunarodni sudovi povezuju s diskriminacijom i negiranjem države Bosne i Hercegovine – podsjećaju iz Udruženja.
UN rezolucija poziva države članice da obilježavaju godišnjicu genocida i uvrste u svoje obrazovne programe učenje o Srebrenici.
“Ovim spomen-obilježjem genocid u Srebrenici će trajno ući u kolektivnu memoriju Pariza i Francuske. Dan sjećanja i spomenik pomoći će budućim generacijama da razumiju razmjere zločina i čuvaju uspomenu na žrtve, kako se zlo više nikada ne bi ponovilo”, istakli su iz Udruženja Solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom (SIBH-France).
