U BiH je dozvoljen uvoz genetski modificirane soje za prehranu životinja, zabrana ostaje za GMO hranu za ljude.

Genetski modificirana hrana u Bosnu i Hercegovinu ulazi na mala vrata. To se može zaključiti iz odluke Agencije za sigurnost hrane, koja je dozvolila da se za potrebe prehrane stoke dozvoli uvoz genetski modificirane soje. Obrazloženje je, navodi se, suša koja je pogodila regiju tokom ovog ljeta i nedostatak hrane za životinje, čime su direktno ugroženi proizvođači mesa, mlijeka i jaja.

Međutim, poljoprivrednicima nije jasno zašto je potreban uvoz GM soje. Kako kaže Vladimir Usorac, predsjednik poljoprivrednih proizvođača-mljekara bh. entiteta Republike Srpske, soja se godinama uvozi u BiH za potrebe prehrane životinja, bez obzira je li bilo suše ili ne. Nije mu jasno zbog čega se sad uvozi genetski modificirana soja, ali ističe paradoks odluke.

“Kako je moguće da se dozvoli uvoz GM soje, ali se poljoprivrednicima ne dozvoljava uzgoj genetski modificiranih proizvoda?”, pita Usorac.

U svakom slučaju, kaže, proizvođači nisu tražili da se takva soja za prehranu životinja uveze, niti misli da je to dobro rješenje. “Svi bi radije da koriste prirodnu hranu”, dodaje.

Iako se smatra da je u BiH zakonom zabranjen uvoz GM proizvoda, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić za Al Jazeeru pojašnjava da to nije istina, već da propisane veoma stroge procedure i zahtjevi za uvoz genetski modificiranih organizama, što je u skladu sa normama Evropske unije, koje podrazumijevaju procjenu rizika, odobravanje te veoma striktne uvjete za stavljanje takvih proizvoda na tržište.

GM hrana u BiH

Zbog nedostatka konvencionalne soje na tržištu te kako bi se nadoknadio manjak proteina u hrani za životinje, u narednih pet godina će biti dozvoljeno uvoziti GM soju, kaže Hajrić. Što se tiče GM hrane za ljude, takve još nema na tržištu jer nije izdato odobrenje niti se o toj ideji razmatralo, odnosno nije bilo zahtjeva da se odobri takva vrsta hrane, kaže on.

Ono što bi se moglo pokazati spornim u odluci Agencije za sigurnost hrane jeste da prema Zakonu o GMO koji je na snazi u BiH nije obavezno označavati proizvode dobijene od životinja koje su hranjene GM hranom, odnosno nije nužno posebno označavati meso, mlijeko i jaja životinja tovljenih GM sojom.

Jedan do onih kojim to smeta je Ibrahim Nadarević, Cazinjanin sa boravištem u Sarajevu. Kako kaže, ne bi izborom jeo genetski modificiranu hranu, odnosno hranu koja je na neki način povezana sa GM proizvodima.

“Kad bi jasno bilo naznačeno šta je GM hrana, ili da se radi o mesu ili mlijeku životinje hranjene GM hranom, ne bih to kupovao. Mislim da to baš nije zdravo i ako već plaćam, želim da kupim prirodnu, normalnu hranu”, kaže on, iako razumije potrebu za korištenjem takve tehnologije u poljoprivredi, pogotovo u zemljama u kojim vlada glad.

Nadarević kaže i da nije upoznat da je dozvoljen uvoz GM soje za tovljenje životinja, te da bi tu informaciju jasnije i glasnije trebalo prezentirati javnosti u BiH.

Sigurni proizvodi

Genetski modificirani organizmi, odnosno GM hrana se u velikom dijelu javnosti smatra nezdravom, ali to nije istina, kaže dr. Adaleta Durmić-Pašić, šefica Laboratorije za GMO i biosigurnost hrane Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu.

Ona pojašnjava da je GMO ustvari organizam čiji nasljedni materijal je izmijenjen na način na koji se to ne dešava u prirodi. GM hrana bi bila hrana proizvedena u potpunosti ili dijelom od GMO-a, ali ako je hrana proizvedena uz pomoć nekog proizvoda GMO-a (npr. proizvodnja sira uz pomoć himozina koji proizvodi GM organizam), onda se ne smatra GM hranom, to jest ne podliježe Zakonu o GMO, kaže doktorica Durmić-Pašić.

Genetička modifikacija se izvodi, kaže, kako bi se postigla neka nasljedna izmjena u određenim situacijama: da bi se ubrzao proces selekcije, da bi se ugradila neka osobina za koju ne postoji nasljedni osnov u prirodi, da bi se usporio ili ubrzao neki prirodni proces. Kao primjer navodi da je prva modifikacija sa dozvolom za upotrebu kao hrana bio paradajz sa inhibiranom sintezom jednog enzima koji prirodno uzrokuje mekšanje zrelog ploda. Rezultat je bio zreo paradajz koji bolje podnosi transport.