Upozorenje ministra finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona, Adila Šute, izneseno pred skupštinskim zastupnicima početkom mjeseca, o tome kako postoji finansijski rizik vezan za apelaciju koju je prema Ustavnom sudu FBiH podnio federalni premijer, Nermin Nikšić, pokazalo se tačnim.
Tako je Ustavni sud FBiH odlučujući o zahtjevu premijera FBiH, za utvrđivanje ustavnosti člana 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona, donio presudu kojom se utvrđuje da član 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanskog kantona nije u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.
Osporeni član
Spornim, odnosno, presudom osporenim članom je propisana posebna naknada za vode koja se uplaćuje u budžet HNK. Po osnovu tog prihoda u kasu HNK se na godišnjem nivou slijevalo oko 13 miliona KM. Ta sredstva su označavala četvrti po veličini prihod koji HNK ostvaruje. U obrazloženju presude, koja je dostupna na stranici Ustavnog suda FBiH, između ostalog je navedeno:
Zakonom o koncesijama koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine utvrđen je predmet regulisnja, te utvrđeni načini i uslovi pod kojima se domaćim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije, između ostalog, za eksploataciju prirodnih resursa u oblastima koje su isključivo u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, te postupak za dodjelu koncesije.
Iz naprijed navedenog činjeničnog stanja proizilazi, da se voda iz vještačkih akumulacija Jablanica, Grabovica i Salakovac, koristi kao prirodno bogatstvo u komercijalne svrhe, bez ugovora o koncesiji, te da je Skupština Kantona u Zakonu propisala posebnu naknadu za korištenje vode iz koje proizilazi da ista ima prirodu koncesijske naknade koja se naplaćuje bez postojanja ugovora o koncesiji, odnosno bez valjanog pravnog osnova. Federacija Bosne i Hercegovine je u skladu sa Zakonom o vodama nadležna za upravljanje vodama I. kategorije u koje spadaju vještačke akumulacije Jablanica, Grabovica i Salakovac, te je s tim u vezi navedenim Zakonom propisala posebne vodne naknade koje se smatraju javnim prihodom i raspoređuju se kao takve, kao i naknadu koja se naplaćuje po osnovu Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata-stoji u presudi.
Također, navedeno je da je upravljanje vodama strateški cilj svake države zbog ogromnog značaja ovog prirodnog bogatstva.
– Ova problematika se ne može uređivati na ovaj način, posebno ne propisivanjem posebne naknade kojom se kompenzira eventualno nepostojanje ugovora o koncesiji-navedeno je.
Sedam hidroelektrana
Zakon o vodama u HNK je usvojen 2013.godine. Na području HNK se nalazi sedam hidroelektrana koje su do tada u ukupnom iznosu, u najboljoj hidrološkoj godini uplaćivale kantonu, maksimalno, oko 1,4 miliona KM po osnovu federalnog zakona, dok su općine po osnovu potopljenog zemljišta ubirale višemilionska sredstva.
Nikšić je, podsjetimo, još na kraju svog prvog mandata prema Ustavnom sudu FBiH podnio istu apelaciju, ali je taj zahtjev kasnije povukao njegov nasljednik, Fadil Novalić.
Dok će HNK „debelo“ osjetiti posljedice ove presude, korist od nje imat će elektroprivredna preduzeća, pogotovo, „Elektroprivreda BiH“.
