Briga o zdravlju srca najčešće se povezuje s pravilnom ishranom i fizičkom aktivnošću, ali na krvni pritisak mogu utjecati i vremenski uslovi. Posebno tokom velikih ljetnih vrućina, kada tijelo pokušava da se rashladi.
Šta se dešava s pritiskom na velikoj vrućini?
Dr. Nieca Goldberg, kardiologinja iz centra NYU Langone Health i osnivačica Centra za žensko zdravlje Joan H. Tisch, objašnjava da duži boravak na visokim temperaturama može dovesti do pada krvnog pritiska.
“Kada se tijelo pregrije, krvni sudovi se šire kako bi se oslobodila toplota. To može dovesti do pada krvnog pritiska, posebno ako zbog znojenja dođe do dehidracije”, rekla je za Parade.
Iako niži pritisak na prvi pogled može zvučati kao dobra stvar, nagli pad izazvan vrućinom može dovesti do slabosti i vrtoglavice. Tegobe se mogu posebno javiti pri naglom ustajanju ili nakon dužeg boravka na otvorenom.
Vrućina dodatno opterećuje srce
Visoke temperature ne utiču samo na krvni pritisak. Srce mora intenzivnije raditi kako bi pomoglo tijelu da se rashladi, pa puls može biti ubrzan čak i tokom aktivnosti koje inače nisu naporne.
Znojenje dodatno smanjuje količinu tečnosti u organizmu, a samim tim i volumen krvi, što srcu može otežati pumpanje krvi.
Kod osoba koje već imaju srčane probleme, promjene izazvane vrućinom mogu biti posebno rizične. Mogu se javiti nelagoda u prsima, otežano disanje ili nesvjestica.
Istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu Circulation Research pokazalo je povezanost visokih temperatura s povećanom smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti.
Prema rezultatima istraživanja, smrtnost od tih bolesti povećavala se za 2,1 posto sa svakim stepenom porasta temperature.
Ko treba posebno da bude oprezan?
Tokom toplotnih talasa dodatni oprez potreban je osobama koje imaju srčane bolesti, nizak krvni pritisak, dijabetes, bolesti bubrega ili gojaznost. Veći rizik imaju i starije osobe.
“Starije osobe izložene su većem riziku jer njihovo tijelo ne reguliše temperaturu jednako efikasno i teže prepoznaju rane znakove toplotne iscrpljenosti”, upozorava dr. Goldberg.
Određeni lijekovi, uključujući diuretike i neke lijekove za krvni pritisak, također mogu povećati rizik od dehidracije ili otežati prilagođavanje organizma visokim temperaturama. Zbog toga terapiju ne treba samostalno mijenjati, već o eventualnim prilagodbama razgovarati s ljekarom.
Kako zaštititi srce tokom velikih vrućina?
Kardiologinja savjetuje da se aktivnosti na otvorenom planiraju u hladnijem dijelu dana, da se pije dovoljno tečnosti i nosi lagana odjeća. Kada temperature postanu ekstremne, potrebno je što više vremena provoditi u hladu ili klimatizovanom prostoru.
Poseban oprez potreban je ako već imate neko hronično oboljenje. U tom slučaju ljekar može dati konkretne savjete kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa.
Ovo su znakovi koje ne treba ignorisati
Vrtoglavica, slabost, izražen umor, ubrzan ili nepravilan rad srca, nelagoda u prsima, otežano disanje i nesvjestica mogu biti znak da vrućina negativno utječe na organizam.
Ako osjetite takve simptome, prekinite aktivnost i sklonite se na hladno ili u klimatizovan prostor. Pijte vodu ako možete, olabavite usku odjeću i odmorite se.
Ako se stanje brzo ne poboljša, posebno ako se pojave bol u prsima, trajno otežano disanje, zbunjenost ili gubitak svijesti, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Velike vrućine zato nisu samo pitanje nelagode – mogu predstavljati ozbiljan stres za srce i krvni sistem.
