Službeno, snijeg na cesti nije neki indikator proljeća, ali danas 20.03., tokom jutra u 10.27 sati po CET (Srednjoevropskom vremenu), ulazimo u novo godišnje doba. Počinje proljeće na sjevernoj hemisferi, koje će trajati sve do 21.06 do 04:21, kada nastupa ljeto. To je zbog nesavršenosti kalendara, ali i eliptičnosti Zemljine orbite oko Sunca.
Kako se utvrđuje prvi dan proljeća?
Postoje dvije različite metode za određivanje početka i kraja godišnjih doba – astronomska i meteorološka metoda. Meteorolozi se vode meteorološkim sezonama, koje se temelje se na godišnjim padanjima i rastu temperature te stanju atmosfere. Kako definisati prvi dan proljeća ovisi o tome koje metode se koriste.
Bitno je napomenuti da je meteorološki proljeće već počelo 1. marta, te se razlikuje od kalendarskog koje malo po kad-kad varira između 20.-22.3.
Prvi dan proljeća počet će ispodprosječnim temperaturama, mada se od četvrtka očekuje zatopljenje.
Zašto se datum početka proljeća mijenja svake godine?
Druga metoda izračunavanja godišnjih doba se temelji na astronomskim sezonama. Oni se odnose na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce, uzimajući u obzir ravnodnevicu (kada je dužina dana tačno jednaka dužini noći) i solsticij (najduži i najkraći dani u godini).
Tehnički rečeno, astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kad Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stepeni u odnosu na orbitu oko Sunca. Razlog zbog kojeg prvi dan proljeća nije uvijek isti dan je nesavršenost našeg kalendara i eliptičnosti Zemljine orbite oko Sunca.
