Dok su pritužbe građana BiH na zdravstveni sistem među najbrojnijim, dotle se u naše zdravstvo slijevaju ogromne sume novca. Radi se o milijardama maraka, jer, kako su pokazali posljednji podaci Agencije za statistiku BiH, obuhvaćeni u „Nacionalnom zdravstvenom računu“, ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u 2023. godini su iznosili 4 milijarde 454 miliona KM.
Godinu ranije, ukupni izdaci u zdravstvu u BiH su iznosili 3 milijarde 976 miliona KM. Poznata je i činjenica, a što je i navedeno, da se javno zdravstvo u BiH finansira uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. S druge strane, udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu je, pokazala je statistika, veoma nizak. U bruto domaćem proizvodu (BDP) BiH, udio zdravstvene potrošnje je iznosio približno devet posto.
Terapeutska pomagala
Zanimljivo je da gotovo sva privatna potrošnja, čak 99 posto, otpada na direktne izdatke domaćinstva, dok svega jedan posto privatne potrošnje ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite.
– U direktne izdatke domaćinstva, odnosno plaćanje „iz džepa“ spadaju formalna i neformalna plaćanja. Formalna plaćanja obuhvataju participaciju u javnim zdravstvenim uslugama i participaciju za lijekove, druga direktna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika, kao što su zubari, specijalisti, dijagnostika, kupovina naočala i slično i plaćanje za lijekove bez recepta te druga terapeutska pomagala – objavljeno je u izvještaju.
Usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije se gotovo isključivo finansiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za vanbolničke pacijente u većoj mjeri finansiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz direktnih izdataka domaćinstava.
Dok se fondovi debelo pune, hiljade građana, zapravo, ostaje bez adekvatne zdravstvene njege. Kaže to za “Avaz” Marin Bago iz Udruženja „Prava pacijenata”, naglašavajući da novac nije problem, već nepoštivanje zakona.
Liste čekanja
– Naši zakoni su jako dobri, ne treba donositi druge niti ih mijenjati, jednostavno, treba ih poštivati. Nažalost, naši zakoni se krše, dok naši građani iz svog obaveznog zdravstvenog osiguranja izdvajaju toliko novca da bi svi trebali imati vrhunsku njegu. Umjesto toga, na terenu se događa da se, naprimjer, ne uvažava kapacitet privatnih zdravstvenih ustanova, a u javnim vas stavljaju na liste čekanja i po nekoliko mjeseci. A naš zakon o pravima pacijenata kaže da se ne smije biti na listi čekanja osim iz opravdanih razloga – govori nam Bago.
Naglašava da je, upravo, o pitanju zakonske regulative sve lijepo posloženo, kako bi građani, odnosno pacijenti mogli imati vrhunsku njegu, a zdravstveni radnici bili poštovani i plaćeni.
– Nažalost, kod nas se sve to svodi na političko upravljanje i opredjeljenje – ističe Bago.
Na prevenciju mrvice
Na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informisanja, edukacije i savjetovanja, programi imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti, te programi pripreme za odgovor na katastrofe, u 2023. godini, utrošeno je tek 1,4 posto ukupnih sredstava za zdravstvo.
