Što se tiče puteva u Zavidovićima iz turskog doba datira cestovni put od Travnika, Zenice, Žepča a od Zavidovića kaldrmisani put koji sa Krivaje-tuk desno skreće počev od Uljića kuća i prolazi lijevo od Stavaka, preko Markova brda, Mramorja, Pašinih konaka, Podcijelova (kota 715), Puračića i Tuzle.

Dolinom rijeke Krivaje i Gostovića, prije izgradnje željezničkih pruga, bio je kolski put, koji su koristili stanovnici graničnih sela. Kolski put dolinom Gostovića korišten je do 1887.godine kada je izgrađena pruga-koturača (izgradila je firma “Morpurgo i Parente” radi ekonomičnosti u transportu) –dužina 18 km, a nakon završene eksploatacije put je bio osposobljen za stanovništvo sve do 1894. kada je ponovo položena pruga-koturača.

Austrougarska uprava projektovala je 1912.godine cestovni put Dolac-Rujnica-Pašin konak- Krivaja-Vozuća. A postojao je i put zvani “Drum” koji je išao iz srca srednje Bosne i išao od Sarajeva i Vareša preko planina, izlazio na jug na Carinu pa preko kose Papratnja, desno od Vozućice, prelazi Krivaju i dalje prema sjeveroistoku ide u dolinu Spreče: u Puračić (i dalje u Tuzlu) i Ozren. To su, uglavnom, naslijeđeni putevi.

Trase cestovnih puteva su kasnije dograđene, kao sto su: Zavidovići-Žepče i Zavidovići-Maglaj. Željeznička pruga B.Brod-Sarajevo (1882.) od Maglaja do Žepča, većim dijelom zavidovićke općine prolazi s lijeve strane rijeke Bosne. Na ovu prugu, u Zavidovićima, spojena je uzana pruga lokomotivske vuče koja je izgrađena dolinom Gostovića (1897.) i dolinom rijeke Krivaje (1900.). Ove pruge su imale ne samo značaj za privredni razvoj Zavidovića nego i za stanovništvo krajeva kuda su pruge izgrađene.

Pruga dolinom Krivaje od Zavidovića do Olova ubrzo je korištena i za putnički saobraćaj. Što se tiče vodenog saobraćaja u Zavidovićima rijeka Krivaja, a zatim i Gostović su korištene za plavljenje hrastovih duga, te četinarskih greda sve do Zavidovića. Tu su, na prostoru ispred ušća rijeke Krivaje, s njene lijeve strane obrazovana stovarišta a što se tiče rijeke Gostović ista stovarišta su obrazovana sa desne strane rijeke Bosne, nasuprot pilane “Gregersen i Sinovi”. I na jednom i na drugom mjestu su sklapane splavi koje su dolinom rijeke Bosne plovile do B.Šamca odakle su rijekom Savom nastavljale daljnju plovidbu.

Što se tiče poštanskih veza-pored telefonske linije koja je uspostavljena izgradnjom željezničke pruge B.Šamac-Sarajevo druga telefonska linija na području općine Zavidovići podignuta je 1889.godine od Zavidovića do Čardaka, poslije saobraćajne nesreće na šumskoj pruzi-koturači. Dakle, doprinosila je većoj bezbjednosti na ovoj pruzi-koturači. Izgradnjom željezničke pruge Zavidovići-Olovo-Han pijesak-Žepa uspostavljene su željezničke stanice sa telefonskom vezom. PTT u Zavidovićima je otvorena 1901.godine čime je veliko civilizacijsko dostignuće bilo stavljeno u službu i gradana Zavidovića.