Prvog decembra 1918.godine prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, u ime Njegovog veličanastva kralja Petra I proglasio je “Ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne drzave Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca”.
Za općinu Zavidovići koja je obrazovana 1911.godine formirana je privremena uprava, a izabrani za privremenu upravu bili su: Đurić Krešimir, Petrušić Mijo i Todorović Nikola, a preuzeli su funkciju vlasti od Općinskog vijeća i načelnika općine Jakoba Ulricha koji su izabrani za vrijeme A-U uprave. Formiranjem banovina 1929.godine, koje su, kao administrativno-teritorijalni organi počele funkcionisati 1930.godine izvršena je reorganizacija postojećih i formiranje novih općina. Na današnjem području zavidovićke općine formirane su 4 općine koje su ušle u sastav kotara Žepče, a to su:
1. Zavidovići sa proširenim područjem
2. Mustajbašići
3. Hrge
4. Osova
Teritorije koje su obuhvatale novoformirane općine:
1. Općina Zavidovići sa sjedištem u Zavidovićima: Gradsko naselje Zavidovići i sela: Alići, Biljačić, Debelo Brdo, Dolina, Džebe, Laguzi, Majdan, Ridžali, Dubravica, Potkleče, Ljeskovica, Lovnica, Mitrovići, Borovnica, Priluk, Čardak, Kučice i Vukmanovići.
2. Općina Musrajbašići sa sjedistem na Krivaji-Tuk: Krivaja-Tuk, Mustajbašići, Rujnica, Dolac, Junuzovići, Hajderovići, Perovići, Činovići, Gostovići, Mahoje, Bajvati, Krivaja i Karačići.
3. Općina Hrge sa sjedištem u Hrgama/Stog: Hrge, Miljevići, Gare, Vukovine, Vozuća i Ribnica.
4. Općina Osova sa sjedištem u Osovoj: Osova, Tatarbudžak, Lupoglav, Goliješnica, Lug-zimjan, Lug-muslim, Brankovići, Vrbica i Vinište.
Kotar Žepče, u čiji sastav su ušle ove četiri općine bio je u sastavu Okruga Travnik, a ovaj Okrug u sastavu Drinske banovine. Ovo je prvi put, u svojoj historiji, da je cijela teritorija današnje Općine Zavidovići (osim Dištice) ušla u sastav jednog kotara/sreza. Do ove reorganizacije većina teritorije (cijele općine Mustajbasići i Hrge) bile je u sastavu Kotara Maglaj, a i poslije ove reorganizacije ostale su u nadležnosti Kotarskog/Sreskog suda Maglaj.
Načelnici u novoformiranim općinama, sa stanjem 1.aprila 1930 bili su: Zavidovići- Guteša dr. Petar, Mustajbašići- Parić Omer, Hrge- Petrović Jovo, Osova- Šimić Anto.
Početkom 1938.godine spojene su tri općine Zavidovći, Mustajbašići i Osova. Tri sela općine Osova su pripojena Općini Žepče: Tatarbudžak, Lupoglav i Goliješnica. Pripajanjem Općina Mustajbašići i Osova gradskoj općini Zavidovići gradska općina Zavidovići je izgubila sve karakteristike gradske općine. Opcina Mustajbašići je počela funkcionisati početkom 1930. i bila je izrazito seoska općina. Općina je u političkom sistemu Kraljivine Jugoslavije imala atribut samoupravne političke zajednice. Ona je u ovom pogledu bila utoliko samoupravna da su građani tajnim glasanjem birali vijećnike/odbornike, načelnika/predsjednika općine.
Općinska vijeća/odbori su, po svojoj nadležnosti, uglavnom bili servisi kotara i kotarske ispostave. Kotar i kotarska ispostava su imali stvarnu vlast. Svakoj sjednici općinskog vijeća/odbora prisustvovao je načelnik kotara, ili u njegovo ime upravitelj kotarske ispostave s tim da bi izvod sa sjednice bio dostavljen načelniku kotara i tek kada bi se na taj zapisnik stavila klauzula “ODOBRENO” i kada potpiše kotarski načelnik zaključci su mogli biti realizovani.
Eto, takva je bila općinska samouprava. Općinska vijeća, kao najviši organi vlasti na području općine nisu imali u svojoj nadležnosti nikakav uticaj na razvoj privrede, trgovine, ugostiteljstva, kao ni na razvoj poljoprivredne proizvodnje i stočarstva. Ni na jednoj sjednici od 1918.-1941. ovo pitanje nije razmatrano.
“Krivaja” a.s. 1930. godine je obustavila rad za 2-3 hiljade radnika s područja općina Zavidovići, Mustajbašići, Hrge i Osove su ostali bez posla. Nijedno od ovih predstavničkih tijela nije razmatralo ovo životno pitanje za stanovnike tih općina. Tek je 1933.god Općina Hrge pokrenula formiranje zajedničke delegacije ovih općina, koja bi otišla u Beograd i tražila da se pokrene rad “Krivaje”.
Delegacija je formirana ali nema pismenog traga o rezultatima te delegacije. (“Krivaja” je ponovo počela sa radom 1937.godine kada je otkupio “Šipad”. Medutim u “Šipad-Krivaja” u čitavom reprodukcionom lancu, sječi čume, prevozu željeznicom i u pilani u Zavidovićima broj zaposlenih nije dostigao 1500 radnika. (U pilani 700). Sve je to imalo negativnog odraza i na razvoj drugih djelatnosti gradskog naselja Zavidovići).
Popisom stanovništva općina Zavidovići je 1921.godine imala 15.251 a 1931.godine 20.279 stanovnika. 1910.godine bilo je 18.217 stanovnika. Razlog smanjenja broja stanovnika prema popisu iz 1921.godine u odnosu na popis iz 1910.godine, najvjerovatnije su ratni uticaji, potpuna obustava rada u firmi “E i O” i djelimična obustava u firmi “Gregersen”. U njima je bio zaposlen znatan broj stranih radnika koji su se odmah odazvali na mobilizaciju. Mnogi se, naročito oni bez porodica, nisu više vratili.
